Vrste stabiliteta:
Da bi brod plovio u nekom zadatom ravnotežnom položaju u odnosu na površinu vode, on se mora suprotstavljati spoljašnjim silama koje ga izvode iz tog položaja, a nakon prestanka njihovog delovanja mora se ponovo vratiti u prvobitni položaj ravnoteže. Da bi se brod vratio u prvobitno ravnotežno stanje on mora imati pozitivan stabilitet. Drugim rečima, stabilitet se može definisati i kao sposobnost broda da se odupre naginjanju izazvanom delovanjem spoljašnjih sila (vetar i talasi), pomakom tereta na brodu ili prodorom vode. Ovo svojstvo broda je definisano u trećem uslovu plovnosti kao nužan uslov da bi brod plovio uspravan na određenoj vodnoj liniji. Kvalitet stabiliteta broda se svodi na pitanje veličine momenta stabiliteta, koji brod stvara prilikom naginjanja i opsega dozvoljenih uglova nagiba za koje se brod neće prevrnuti.
Stabilitet broda se može podeliti na sledećih pet grupa:
• uzdužni i poprečni stabilitet,
• početni stabilitet i stabilitet za veće uglove nagiba,
• stabilitet forme i stabilitet težine,
• statički i dinamički stabilitet i
• stabilitet neoštećenog i stabilitet oštećenog broda.
Podela stabiliteta na uzdužni i poprečni stabilitet je izvršena prema smeru nagiba broda. Kako uzdužni stabilitet neoštećenog broda obično nije kritičan (brod se veoma retko prevrće preko pramca ili krme), to se pod stabilitetom uglavnom podrazumeva poprečni stabilitet.
Obzirom na veličinu ugla nagiba i način određivanja veličine momenta stabiliteta, stabilitet se deli na početni stabilitet i stabilitet za veće uglove nagiba. Početni stabilitet se odnosi na male početne poprečne nagibe broda (0<_<100), a njegova vrednost je određena veličinom početne metacentarske visine. Što je veća metacentarska visina brod se jače suprotstavlja naginjanju, jer su moment stabiliteta i metacentarska visina direktno proporcionalni. Za uglove nagiba veće od 100 umesto metacentarske visine, merodavna je poluga (krak) .
Prema faktorima koji čine moment stabiliteta, stabilitet se može podeliti na stabilitet forme i stabilitet težine. Stabilitet forme zavisi samo od površine vodne linije, odnosno od oblika podvodnog dela trupa, širine i nadvođa broda, dok stabilitet težine zavisi od položaja težišta sistema po visini. Na stabilitet forme, a time i na ukupni stabilitet, najviše utiče širina broda, tj. i mala proširenja brodskog trupa znatno povećavaju stabilitet broda. Pri naginjanju broda sve dok paluba ne počne da ulazi u vodu povećava se površina vodne linije broda, a time i stabilitet forme i ukupni stabilitet. Kada se širina vodnih linija počne smanjivati zbog ulaska palube u vodu, smanjuje se i stabilitet forme i pri nekom uglu brod gubi stabilitet. Stabilitet težine se povećava spuštanjem težišta sistema prema kobilici ukrcavanjem većih masa u donja skladišta broda. Međutim, kod većine brodova (osim jedrilica), zbog uslova smeštaja tereta nije moguće spustiti težište sistema (G) ispod težišta istisnine (F) pa stabilitet težine ima negativnu vrednost.
Podela stabiliteta na statički i dinamički stabilitet je izvršena prema karakteru delovanja prekretnih sila, jer one mogu delovati statički i dinamički. Za prekretne sile se kaže da deluju statički ako se lagano menjaju, tako da su u svakom trenutku u ravnoteži sa momentom statičkog stabiliteta. Sile deluju dinamički ako se naglo menjaju tako da se ne može trenutno uspostaviti ravnoteža.